Za samo pet godina Velika Britanija postat će etnički najraznovrsnija zemlja Europe, odnosno imat će veći postotak stanovništva koje dolazi iz etničkih manjina i imigranata nego što ga danas ima Nizozemska. Uz tu istu stopu rasta do 2050. godine postat će i etnički najraznovrsnija i najizmješanija zemlja zapadnog svijeta te će preuzeti primat koji danas drži SAD. Rezultat je to istraživanja koje je pripremio poseban tim za proučavanje migracija na sveučilištu Oxford.
– Rezultati pokazuju još nešto. Velika Britanija ne samo da će imati najveći udjel nebjelačkog stanovništva na Zapadu već će i etničke manjine i imigranti do 2066. činiti više od pedeset posto stanovnika države – kaže profesor David Coleman, vođa istraživačkog tima.
Zaustavljanje useljenika
Ipak, pri usporedbama treba uzeti u obzir da ovaj znanstveni rad u etničke manjine ne ubraja Indijance i Afroamerikance čiji su preci na području SAD-a još od vremena ropstva, već isključivo ljude koji su se doselili relativno nedavno, dok su \"stari\" Afroamerikanci i Indijanci ubrojeni u domicilno stanovništvo. Projekcije rasta stanovništva u Velikoj Britaniji koje su korištene pri analizi također uvelike ovise o politici koju će razvijati vlada.
– Može se pokazati kako su uračunane projekcije nešto više nego što će se stvarno dogoditi, pogotovo ako sadašnja vlada doista počne provoditi politiku zaustavljanja useljenika kao što najavljuje. Uostalom, do 2066. je dugo vrijeme, puno toga se može pokazati netočnim – kaže profesor Coleman.
Da je rast udjela etničkih manjina u društvu neizbježan, ne samo u Velikoj Britaniji već i diljem cijele Europe, smatra i poznati hrvatski demograf dr. Anđelko Akrap.
Europa ih teško prihvaća
– Velika Britanija stoljećima je bila kolonijalna sila i ljudi koji danas dolaze na Otok najčešće su podrijetlom iz nekadašnjih kolonija. Oni su i bili dio britanskog imperija koje je iz tih zemalja povlačilo ljude i prirodna bogatstva – kaže dr. Akrap.
Prema njegovim tvrdnjama, Europa inače teško prihvaća demografske promjene, a to se vidi gotovo u svim zemljama Starog kontinenta.
– I Angela Merkel je prije nekog vremena ustvrdila kako integracija nije uspjela. Takvo što izjaviti nije bilo nimalo lako, ali je bilo nužno – kaže Akrap, koji smatra da je za promjenu demografske strukture odgovoran nedostatak dovoljne količine radne snage.
– Razvijene zemlje Starog kontinenta uvozile su radnike iz drugih zemalja, ali sad se pokazalo da to nije tako jeftino kao što se čini. To je u financijskom smislu dosta koštalo. Izuzetak su skandinavske zemlje, koje \"stvaraju\" svoju radnu snagu demografskom politikom. To će i Hrvatska morati učiniti – smatra dr. Akrap.
>>Kanada novim izmjenama otežala zapošljavanje stranih radnika
